Koliko pažnje stvarno pridajemo mentalnom zdravlju na radnom mjestu?
Vjerujem da je baš svakome tko je ikada bio pod kontinuiranim stresom na poslu vrlo jasno da borba za održavanje ravnoteže između posla i privatnog života može utjecati i na fizičko zdravlje. No kada napravimo paralelu generacija – Baby Boomera (r. 1946.-1964.), Generacije X (r. 1965.-1979.), Xenijalaca (r. 1975.-1985.), Milenijalaca (r. 1980.-1994.) i Gen Z (r. 1995.-2012.) – oni među njima koji su uvjerenja da se na poslu treba neprestano „dokazivati“, najviše su izloženi utjecaju stresa na cjelokupno zdravlje.
Pretpostavljate, to su Generacija X, Xenijalci i Milenijalci, koji su odgajani u uvjerenjima da trebaju preuzeti više posla nego što mogu podnijeti. Nagomilavanje stresa, pritiska i očekivanja na poslu vidljivo je ne samo u mentalnom zdravlju zaposlenika spomenutih generacija, već i u fizičkom zdravlju. Prema godišnjem izvješću jedne poznate organizacije o trendovima mentalnog zdravlja na radnom mjestu, ispada da većina (77%) zaposlenika smatra da je stres na poslu negativno utjecao na njihovo fizičko zdravlje, a 75% kaže da je uzrokovao debljanje.
Ključ je u postavljanju granica prema drugima, ali i prema sebi
Povlačenje granica prvi je korak u postavljanju ravnoteže između posla i života zaposlenika. Postavljanje granica u uredu može značiti mnogo više od odlaska s posla u 17:00 sati. Postavljanje granica također pomaže zaposlenicima prepoznati dijelove njihova života koji zahtijevaju više pažnje, kako bi mogli uskladiti svoj raspored sa svojim vrijednostima. Primjerice, ako zaposlenik obožava ići u teretanu, a ta se teretana otvara u 8:00 sati ujutro, zbog čega odustaje od teretan jer bi inače na posao svaki dan kasnio pola sata, opcija koja će potkrijepiti mentalno zdravlje zaposlenika i njegovu osobnu vrijednost (zdravlje mi je na prvom mjestu) je uvođenje fleksibilnog radnog vremena. Dakle, takvom zaposleniku puno bi značilo kada bi mogao doći na posao u 9:30 umjesto u 9:00 sati, pa će raditi do 17:30.
Brigu o mentalnom i fizičkom zdravlju postavite u svoj kalendar
Ljudi nerijetko ne brinu dovoljno o sebi jer – zaborave. Dogodi nam se život, povuku nas obaveze i onda u 22:00 sata navečer shvatimo da OPET nismo vježbali, OPET nismo pili dovoljno vode, OPET nismo vježbali uzemljenost, već smo se posvađali.
Toplo savjetujem poduzetnicima, ali i zaposlenicima, da u svoje dnevne rasporede upišu 5 minuta za meditaciju, 30 minuta za šetnju, 5 minuta za vježbe disanja… Stavite barem jednu aktivnost dnevno koju ćete zaista provesti u djelo jer već ta jedna aktivnost koja postaje redovita navika bit će veliki pomak od nijedne koju ste dosad imali. I tim planiranjem vremena za svoje psihičko i mentalno zdravlje vi zapravo vježbate postavljanje granica prema sebi i drugima jer sada je to sveto vrijeme, vrijeme samo za vas.
Ne čekajte da se baterija isprazni do kraja
Većina zaposlenika, a posebice poduzetnika, radi dokle u potpunosti ne isprazni svoju bateriju. U takvom stanju nerijetko ste se već doveli do burnouta i trebat će vam puno više vremena da se oporavite (kažu znanstvenici, minimalno šest tjedana odmora u komadu). Zato je najbolje vrijeme za odmor ono prije nego što osjetite da vam je odmor potreban. Kao vlasnik poduzeća ili lider, budite primjer zaposlenicima. Potaknite ih da 1-2 puta dnevno odu od svojih stolova i prošeću vani barem nekoliko minuta. Neka se protegnu i maknu kratko od ekrana, jer to će im pomoći suzbiti stres i povećati energiju. Ukratko, bit će produktivniji.
Ako ste lider i dosta vam je, otvoreno to komunicirajte s timom
Vodite tim, obavili ste hrpu zadataka, a projektu nigdje još kraja? Baterija vam je već opako u crvenoj zoni, ali gurate, jer smatrate da svom timu ne smijete pokazati svoju slabost? Prestanite s time odmah! Traženje pomoći je znak snage, a ne slabosti! Kada jasno pokažete da ste i vi samo čovjek i da trebate predah, svom timu zapravo pokazujete da vam je stalo do dobro obavljenog posla. Jasno im recite da vam je potrebna njihova podrška u tome i tome, i slobodno se oslonite na njih. Vidjet ćete da će vaš tim u tom trenutku rado preuzeti veću odgovornost (jer ste ih vi to tražili), steći ćete više poštovanja i u konačnici utjecati na jačanje svog tima.
Loša briga o zdravlju zaposlenika donosi poslodavcu dodatne troškove
Konačno, nebriga o zdravlju poduzetnika i zaposlenika dovodi do izostanka s posla, ali i češće fluktuacije zaposlenika. Negativni učinci koje posao ima na fizičko zdravlje zaposlenika također mogu rezultirati većim troškovima zdravstvene skrbi za organizacije. No kada poslodavci njeguju okruženje koje dopušta ne samo postavljanje granica, već i njihovo poštivanje, oni stvaraju zdraviju kulturu koja daje prednost dobrobiti – i psihičkoj i tjelesnoj.
Želite li se riješiti anksioznosti kod sebe ili svojih zaposlenika te stvoriti vlastiti štit koji će vas čuvati novog stresa, toplo vas pozivam da mi se javite za 30-min besplatan uvodni razgovor kako bismo razmotrili opcije suradnje. Coaching 1na1 pokazao se kao vrlo učinkovita metoda, a tu je i besplatna dvosatna radionica STRESSLESS koja je uvod u plaćeni online program koji upravo pripremam.
© Created with passion by La boss 2024. | Pravila privatnosti