Što je self-concept ili samopoimanje?
Hrvatski enciklopedijski rječnik samopoimanje opisuje kao pojam o sebi, sliku o sebi, odnosno sveukupnost doživljaja koje pojedinac ima o sebi i svojem identitetu.
Na tu našu sliku o samima sebi utječu mnogi aspekti našeg života, npr. društveni, vjerski, duhovni, fizički, emocionalni; uključujući našu interakciju s važnim ljudima u našim životima. Tako često za sebe kažemo: “Ja sam dobar prijatelj”, “Ja sam ljubazna osoba”, “Ja sam introvert”, “Ja sam sportski tip”, “Ja sam mama” i slično.
No akko mi tu sliku o sebi gradimo?
Kako mi stvaramo sliku o sebi?
Ako ste pretpostavili da se i ovaj dio nas gradi u djetinjstvu, pretpostavili ste dobro. Samopoimanje se razvija kroz djetinjstvo i ranu odraslu dob kada se lakše mijenja ili ažurira. Može se promijeniti u kasnijim godinama, ali to je teža borba budući da mi u odrasloj dobi već imamo uspostavljene ideje o tome tko smo.
Kakvo je vaše trenutno samopoimanje saznat ćete ako si odgovorite na pitanje: “Tko sam ja?” Ako želite pronaći svoj pojam o sebi, navedite stvari koje vas opisuju kao pojedinca. Koje su vaše osobine? Što vam se sviđa kod sebe? Kako se osjećate o sebi?
No trebam naglasiti kako je samopoimanje rijetko samo pozitivno ili samo negativno; netko može imati i pozitivne i neke negativne predodžbe o sebi u različitim domenama (npr. muž koji za sebe misli da je dobar otac, ali vidi svoje fizičko ja kao izvan forme i nezdravo ili student koji sam za sebe misli da je izvrstan sportaš koji se bori s akademskim uspjehom).
Tri dijela samopoimanja
Poznati psiholog, teoretičar i kliničar Carl Rogers postavio je teoriju o tome kako samopoimanje utječe i djeluje kao okvir za nečiju osobnost.
Slika koju imamo o tome tko jesmo pridonosi našoj osobnosti, a naši postupci – u kombinaciji s našom osobnošću – stvaraju povratnu petlju u našu sliku o sebi. Rogers je vjerovao da je naša osobnost vođena željom za samoostvarenjem. To je stanje koje se javlja kada dosegnemo svoj puni potencijal i kada se naše samopoimanje, vlastita vrijednost i idealno ja preklapaju (Journal Psyche, n.d.).
Način na koji razvijamo svoju osobnost i samopoimanje varira, stvarajući tako jedinstvene pojedince kakvi jesmo. Prema Rogersu, uvijek težimo samoaktualizaciji, neki s više uspjeha od drugih.
Naime, Rogers je vjerovao da se samopoimanje sastoji od tri različita dijela: idealnog ja, slike o sebi i samopoštovanja. Njegova teorija objašnjava što znači kada su ti dijelovi podudarni ili nepodudarni sa stvarnošću koja utječe na vaše samopoimanje.
Slika o sebi: Slika o sebi je način na koji vidimo sebe. Predodžba o sebi uključuje ono što znamo o sebi fizički (npr. crna kosa, smeđe oči, visok), naše društvene uloge (npr. supruga, brat, vrtlar) i naše osobine ličnosti (npr. otvoreni, ozbiljni, ljubazni).
Slika o sebi ne odgovara uvijek stvarnosti. Neki pojedinci imaju prenapuhanu percepciju jedne ili više svojih karakteristika. Ove prenapuhane percepcije mogu biti pozitivne ili negativne, a pojedinac može imati pozitivniji pogled na određene aspekte sebe i negativniji pogled na druge.
Samopoštovanje: Samopoštovanje je vrijednost koju pridajemo sebi. Individualne razine samopoštovanja ovise o načinu na koji procjenjujemo sebe. Te procjene uključuju naše osobne usporedbe s drugima kao i odgovore drugih na nas.
Kada se uspoređujemo s drugima i otkrivamo da smo u nečemu bolji od drugih i/ili da ljudi pozitivno reagiraju na ono što radimo, naše samopoštovanje u tom području raste. S druge strane, kada se uspoređujemo s drugima i ustanovimo da nismo toliko uspješni u određenom području i/ili ljudi negativno reagiraju na ono što radimo, naše samopoštovanje opada. Možemo imati visoko samopoštovanje u nekim područjima (“Ja sam dobar učenik”), dok istovremeno imamo negativno samopoštovanje u drugima (“Nisam omiljen”).
Čimbenici koji utječu na samopoštovanje uključuju:
- iskustva iz djetinjstva
- povratne informacije od drugih
- usporedbe s vršnjacima
- društveni standardi i kulturni utjecaji
- osobna postignuća ili neuspjesi
Pojedinci s visokim samopoštovanjem općenito vjeruju da imaju dobre osobine i da se pozitivno vrednuju. Često se bolje nose sa životnim izazovima, otporniji su i imaju pozitivan pogled na život. Oni s niskim samopouzdanjem imaju tendenciju da sebe gledaju negativno, sumnjaju u svoje sposobnosti i kritičniji su prema sebi. Podložniji su osjećaju bezvrijednosti, depresiji i tjeskobi.
Idealno ja: Idealno ja je ono ja kakvo bismo željeli biti. Često postoji razlika između nečije slike o sebi i idealnog sebe. Ova nepodudarnost može negativno utjecati na nečije samopoštovanje.
Neusklađenost između slike o sebi i idealnog sebe
Prema Carlu Rogersu, slika o sebi i idealno ja mogu biti podudarni ili nepodudarni. Podudarnost između slike o sebi i idealnog sebe znači da postoji prilična količina preklapanja između njih dvoje. Iako je teško, ako ne i nemoguće, postići savršenu podudarnost, veća podudarnost će omogućiti samoaktualizaciju. Neusklađenost između slike o sebi i idealnog sebe znači da postoji neslaganje između vlastitog ja i vlastitih iskustava, što dovodi do unutarnje zbunjenosti (ili kognitivne disonance) koja sprječava samoaktualizaciju.
Rogers je vjerovao da nepodudarnost ima svoje najranije korijene u djetinjstvu. Kada roditelji postavljaju uvjete svojoj privrženosti svojoj djeci (npr. izražavanje ljubavi samo ako je djeca “zasluže” određenim ponašanjem i ispunjavanjem očekivanja roditelja), djeca počinju iskrivljavati svoja sjećanja na iskustva zbog kojih se osjećaju nedostojnima ljubavi svojih roditelja.
Nasuprot uvjetovanoj ljubavi je bezuvjetna ljubav. Oni koji su je imali u djetinjstvu, danas su kongruentne ličnost i lakše postižu samoaktualizaciju. Djeca koja dožive takvu ljubav – koja se također naziva obiteljskom ljubavlju – nemaju potrebu stalno iskrivljavati svoja sjećanja kako bi vjerovali da će ih drugi ljudi voljeti i prihvatiti takve kakvi jesu.
Može li se samopoimanje promijeniti?
No evo jedne predivne stvari. U bilo kojem dobu svog života vi možete odlučiti promijeniti smjer u kojem se krećete. To znači da samopoimanje, odnosno self-concept nije statičan, već se može mijenjati. Naša okolina igra ulogu u ovom procesu, odnosno mjesta i ljudi kojima se okružimo.
Koji je prvi korak?
Pitanje koje ćete gotovo uvijek čuti na coaching sesijama glasi – koji je prvi korak? Drugim riječima, ako je vaša slika o sebi negativnija nego što biste željeli da bude i daleko je od vašeg idealnog ja, to je vaša prilika da započnete rad na sebi i to promijenite.
Coaching 1na1 daje vam upravo to – povjerljiv razgovor pun bezuvjetne podrške kakvu ćete možda iskusiti po prvi put u životu, na kojem ćemo zajedno iz vas izvući vaše idealno ja kojem težite. Drugi korak je kreiranje cilja i akcijskog plana kako do cilja doći.
Želite li raditi na promjeni slike o sebi u privatnom aspektu, javite se za privatni 1na1 coaching. Ako pak želite promijeniti sliku sebe u poslovnom aspektu, osim coachinga 1na1 tu je i tromjesečni online program ReStart karijere.
© Created with passion by La boss 2024. | Pravila privatnosti