Postavljanje granica u odnosima prema drugima jedan je od najvažnijih, ali i najtežih aspekata menadžmenta. Mnogi menadžeri suočavaju se s unutarnjim sukobom kada trebaju odbiti zahtjev, bilo od nadređenih, kolega ili podređenih. Taj strah od odbijanja proizlazi iz nekoliko psiholoških faktora. Naime, postoji duboko ukorijenjena potreba za prihvaćanjem i izbjegavanjem konflikta. To bi značilo da svi želimo biti percipirani kao pristupačni, susretljivi i timski igrači. I to ne zvuči uopće loše, sve dokle ta naša želja da udovoljimo drugima postane toliko jaka da pritom zanemarimo vlastite potrebe i prioritete.
Prvo i najvažnije pravilo u postavljanju granica glasi: “Ne postavite li granice, drugi će ih postavljati za vas.” Menadžeri se često boje da će, ako kažu “ne”, biti percipirani kao nesposobni, nelojalni ili nevoljki. Taj strah dovodi do preuzimanja previše obaveza, što pak rezultira preopterećenjem, izgaranjem (eng. burnout) i značajnim povećanjem stresa.
Prema principima logoterapije, koju je razvio Viktor Frankl, pronalaženje smisla u onome što radimo ključno je za našu dobrobit. No, kada smo pretrpani zadacima koji nisu u skladu s našim primarnim ciljevima, tada gubimo smisao u poslu (a nažalost često i u životu). To stvara osjećaj bespomoćnosti i frustracije, što direktno utječe na produktivnost i mentalno zdravlje. Menadžer koji ne postavlja granice postaje reaktivan umjesto proaktivan, gubi fokus na ključne strateške ciljeve i na kraju postaje manje učinkovit.
Kada se suočite sa zahtjevom koji ne možete ili ne želite prihvatiti, važno je komunicirati asertivno. To znači da ste sposobni izraziti svoje mišljenje i potrebe na jasan, pošten i direktan način, uz poštivanje osobe s kojom vodite razgovor. Primijetite, fokus je na vama i vašim potrebama, ne na drugima. Kako biste izvježbali ovakvu komunikaciju i poboljšali svoje odnose na poslu, u nastavku s vama dijelim tri tehnike koje možete odmah primijeniti.
Ovdje je riječ o asertivnoj komunikacijskoj tehnici čiji je cilj prebacivanje fokusa s direktnog odbijanja na pronalaženje rješenja. Umjesto da kažete “ne”, ova tehnika vam omogućuje da izbjegnete direktno suprotstavljanje i umjesto toga ponudite alternativu ili uvjet, stvarajući “most” između vašeg odbijanja i suradnje.
Primjer 1:
Primjer 2:
Ova tehnika vam pomaže da kažete “ne” bez da se osjećate krivima, fokusirajući se na ono što vam je stvarno važno. Umjesto da izmišljate isprike, jednostavno objasnite da vaši trenutni prioriteti i ciljevi ne dopuštaju da preuzmete dodatni zadatak. Time vaše odbijanje postaje izjava o vašoj odgovornosti, a ne o vašoj nespremnosti. U suštini, jasno dajete do znanja da ste posvećeni onome što je dogovoreno, a ne nečemu što bi vas skrenulo s puta. U ovom slučaju vaše “ne” je zapravo “da” vašem glavnom cilju. Dakle, ne odbijate jer ste lijeni, nego zato što ste usmjereni na druge, važnije zadatke. Vidjet ćete, u oba primjera umjesto da se ispričavate ili kažete “ne mogu”, vi se pozivate na višu svrhu ili prioritet koji je već definiran.
Primjer 1:
Primjer 2:
Ova tehnika, koja se često koristi u coachingu, pomaže vam da umanjite svoju emocionalnu uključenost i objektivno procijenite situaciju. Umjesto da kažete “Ja ne mogu”, što zvuči kao osobni nedostatak, potičem vas da koristite fraze koje odvajaju vas kao osobu od radne situacije.
Primjer 1:
Primjer 2:
Kao što ste možda već i sami zaključili, sve tri tehnike temelje se na postavljanju granica koje su ključne za održavanje profesionalnog integriteta i vašeg mentalnog zdravlja. Korištenjem ovih tehnika, vi kao menadžer možete naučiti reći “ne” na prihvatljiv način. To je način koji je pristojan, jasan i učinkovit, što vam omogućuje da ostanete fokusirani i uspješni, a pritom se osjećate dobro zbog svojih odluka. Ako je tema granica “vaša tema”, od srca vam preporučujem da rad na sebi nastavite ovdje.
© Created with passion by La boss 2024. | Pravila privatnosti