Imate li osjećaj da stalno za nečim jurite, raspored vam je isplaniran do u minutu, a na kraju dana osjećate se kao da niste ništa napravili? I taj osjećaj nije vezan samo za umor, to je osjećaj praznine. Nešto kao tihi alarm vaše duše koja signalizira da ste izgubili smisao života. U kulturi gdje je posao postao primarni izvor identiteta i vrijednosti, lako je povjerovati da je profesionalni uspjeh jedina mjera ispunjenosti.
Stoga ne iznenađuje da sve više ljudi doživljava burnout, stanje kronične fizičke i emocionalne iscrpljenosti, cinizma i smanjenog osjećaja postignuća. Iako često “krivca” za izgaranje pronalazimo upravo u poslu, pravi, dublji uzrok leži u gubitku smisla.
Suvremena psihologija i mnogobrojna istraživanja sve više potvrđuju ono što je austrijski psihijatar Viktor Frankl otkrio u najstrašnijim uvjetima, u logoru Auschwitz. Frankl, osnivač psihoterapijskog pravca koji nazivamo logoterapija, odnosno terapija smislom, smatrao je volju za smislom primarnom motivacijskom silom čovjeka. Prema Franklu, ljudi nisu primarno motivirani užitkom (Freud) ili moći (Adler), već dubokom potrebom da njihov život ima smisao.
Kada je ta volja frustrirana, neizbježno dolazi do egzistencijalne krize i egzistencijalnog vakuuma – onog opasnog osjećaja dosade, apatije i praznine koji nas čini ranjivima na sve negativne vanjske utjecaje. Burnout u ovom kontekstu postaje neuroza modernog doba, direktna posljedica života lišenog dubljeg smisla. Primjere toga možete vidjeti svakodnevno, iz prve ruke. Pronaći ćete ih među ljudima koji rade samo zbog plaće, statusa ili nekakve vanjske prisile (na primjer, jer imaju stambeni kredit), a u tome ne vide dublji doprinos ili smisao. U takvim situacijama psihičke i fizičke rezerve se brže troše, a raste i podložnost burnoutu, jer u svemu tome ne pronalazimo smisao za sebe. I to nije sve! Postoji značajna i rastuća količina znanstvenih istraživanja koja potvrđuju vezu između smisla života (često nazvanog “svrhom” ili “svrhom u životu”) i boljeg fizičkog zdravlja, otpornosti na bolesti i duže dugovječnosti. Pojednostavljeno rečeno, ako je posao koji radite za vas smislen, rjeđe ćete biti bolesni.
Franklovo iskustvo u nacističkim koncentracijskim logorima najsnažnija je potvrda moći smisla života. U svojoj najpopularnijoj knjizi Čovjekovo traganje za smislom, Frankl je precizno opisao kako su oni zatvorenici koji su imali nešto za što žive – bilo da je to bila obitelj koja ih čeka, nedovršena knjiga ili važno životno djelo – imali veće šanse za preživljavanje.
Nisu bili izloženi manjem užasu, ali su u tom užasu pronašli smisao svoje patnje ili su je transcendentalizirali. Drugim riječima, imali su svoj ZAŠTO. “Onaj tko ima ZAŠTO živjeti, može podnijeti gotovo svako KAKO.”, citat je Friedricha Nietzschea, kojeg je upravo Frankl često koristio kao kamen temeljac svoje logoterapije.
Kada tu paralelu preslikamo na današnje radno okruženje, uviđamo opasnost: kada na poslu ne osjećamo smisao, naša radna patnja postaje besmislena. Besmislena patnja rapidno slabi naš psihofizički imunitet. A posljedice su dalekosežne: lakše razbolijevamo fizički i psihički, jer tijelo nema snažan razlog za borbu. Burnout je moderno lice sloma onih koji su izgubili svoje ZAŠTO.
Kako sam već spomenula, brojna znanstvena istraživanja potvrđuju zaštitnu ulogu smisla života u borbi protiv stresa, bolesti i mentalnog propadanja, što samo dodatno potvrđuje Franklove uvide.
Istraživanje dr. Patricije Boyle i njezinih kolega s Rush University Medical Center u Chicagu, objavljeno u časopisu Archives of General Psychiatry, pokazalo je da ljudi s visokim osjećajem svrhe (smisla) u životu imaju značajno manju vjerojatnost razvoja blagog kognitivnog oštećenja i Alzheimerove bolesti, bez obzira na razinu obrazovanja. Smisao doslovno čuva mozak.
Studije dr. Michaela F. Stegera (eksperta za smisao života) dosljedno pokazuju da je smisao života negativno povezan s depresijom, anksioznošću i negativnim emocijama, a pozitivno povezan s otpornošću, srećom i zadovoljstvom životom. Ljudi sa smislom pokazuju bolji fizički imunitet i brže se oporavljaju od stresa i bolesti.
Istraživanja iz područja pozitivne psihologije dosljedno pokazuju da radnici koji percipiraju svoj posao kao poziv ili imaju osjećaj višeg smisla u svojim dužnostima pokazuju veću angažiranost, manju fluktuaciju te niže stope burnouta i apsentizma (termin koji označava učestalo, kronično odsustvo zaposlenika s posla, neovisno o tome je li to odsustvo opravdano (npr. bolovanje, liječnički pregledi) ili neopravdano (izostajanje bez najave)).
Kada nam nedostaje smisao, naša tijela i umovi su podložniji oštećenjima. Psihosomatske bolesti, kronični bolovi, povišeni krvni tlak, stalna anksioznost i depresija često su fizički i psihički simptomi egzistencijalnog vakuuma koji nastaje kada se sav život svede na posao.
Ključni uvid logoterapije i prevencije burnouta je spoznaja da smisao života nije nešto što se daje ili stvara isključivo na radnom mjestu. On je jedinstven za svakog pojedinca i, kako nas Frankl uči, može se pronaći na tri glavna načina. Zanimljivo je da svi oni nužno vode izvan radnog stola i radne definicije:
Ako je vaš život samo posao, u slučaju poslovnog neuspjeha, gubitka posla ili jednostavno zasićenja, ruši se cijeli vaš identitet. Imati aktivne i ispunjavajuće uloge izvan posla – kao brižni roditelj, odani partner, angažirani prijatelj, volonter, umjetnik – stvara “sigurnosnu mrežu smisla”. Ti raznoliki izvori smisla života su ti koji vas pokreću, daju vam energiju i štite vas od pregorenosti. Oni su najvažniji dokaz da ste daleko više od svog posla ili titule. I vjerujte mi na riječ, ne pokazuje to samo teorija. Upravo takve primjere viđam u svojoj svakodnevnoj coaching – praksi.
Ako osjećate iscrpljenost, anksioznost ili egzistencijalni vakuum, vrijeme je da prestanete čekati da vam posao da smisao života – jer neće. Smisao je nešto što vi morate aktivno otkriti i unijeti u svoj život. A da biste u tome uspjeli, potrebni su vam stanka, introspekcija i posvećenost sebi.
To sve samo nam govori da su burnout i anksioznost signali su da se okrenete sebi i pronađete svoj ZAŠTO. Pravo vrijeme za to uvijek je SADA. Dakle, sada preuzmete kontrolu i izgradite svoju otpornost na stresne situacije. Ako sve to rezonira s vama, alate i podršku za borbu protiv stresa, anksioznosti i prevenciju burnouta možete pronaći u mom Antistress Bootcamp programu. Program sam osmislila tako da vas vodim kroz teoriju kao temelj, koju zajedno nadograđujemo praktičnim vježbama koje će vam pomoći da se vratite SEBI.
