Kada pretjerano razmišljamo, naši kognitivni instinkti dolaze do preopterećenja, a mi padamo u spiralu tjeskobe. Hranimo loše navike i to nas dovodi do polaganog uništavanja svih područja života, uma, tijela i duše. Takva osoba je neprestano tjeskobna i pod stresom počinje gubiti smisao i radost života. Prestaje stvarati planove, gubi osjećaj empatije i suosjećanja, kao i životnu strast. Takva osoba je odavno zaboravila na to što znače spontanost, humor ili satira jer um te osobe je prezauzet obrascima preživljavanja.
Ako se to pretjerano razmišljanje pretvorilo u vašu naviku, možda ste povjerovali da je to dio vaše osobnosti – jednostavno ste takvi. No ovim člankom želim vam pokazati da je promjena moguća, a sve počinje spoznajom kakvu ulogu u vašem životu ima pretjerano razmišljanje.
Tjeskoba često ide ruku pod ruku s drugim poremećajima, kako mentalnima (poput depresije) tako i tjelesnim (poput upalne bolesti crijeva). I ako ste odlučili kriviti gene za to, vjerojatno niste u pravu. Naime, istraživanja pokazuju da je anksiozni poremećaj samo 26% nasljedan. Ostali postotak od čak 74% pripisuje se okruženju i čimbenicima poput obiteljske povijesti, prošlih iskustava i načina života.
Podsjetimo, stres nije loša stvar. Eustres ili dobar stres vrsta je normalnog, svakodnevnog pritiska koji nas nadahnjuje, drži nas u pripravnosti i izaziva da budemo bolji. Također je važno spomenuti da je stres nešto u okruženju, vanjski pritisak na nas, dok je tjeskoba naš unutarnji doživljaj tog pritiska. Ali ako su ti osjećaji stalni i nadvladaju našu sposobnost otpora, takvi osjećaji mogu izazvati iscrpljenost, depresiju ili tjeskobu. Dakle, hoće li vam neki događaj biti stresan i pogoditi vas, ovisi o tome kako ga tumačite i doživljavate, kao i o tome kako se prema njemu postavljate. Mi ne reagiramo na stres, nego na naš doživljaj stresa.
Tjeskoba je temeljni uzrok (zašto), a pretjerano razmišljanje je posljedica (kako). Pa tko su onda ti ljudi koji pretjerano razmišljaju? Ljudi koji pretjerano razmišljaju često za pretjerano razmišljanje imaju genetske razloge, i one vezane uz okruženje, ali u konačnici njihove su predodžbe presudne za stresni doživljaj. Jedan od najčešćih uzroka mentalnih poremećaja u odraslih je trauma, zlostavljanje ili zanemarivanje tijekom djetinjstva. Recimo 2000. godine Christine Heim i njezini suradnici utvrdili su da spolno zlostavljanje u djetinjstvu ima učinak “senzibiliziranja” žena za stres u odrasloj dobi, što znači da je njihov psihološki odgovor na stres pojačan u odnosu na druge ljude.
Ono što želim reći je sljedeće – nije “sve u vašoj glavi”. Tjeskoba nije samo fiziološki, već i mentalni, psihološki, društveni, čak i duhovni fenomen. Ne postoji životno područje na koje tjeskobno pretjerano razmišljanje ne utječe, a ako je vaša prošlost bila teška, vrlo vjerojatno ste podložniji overthinkingu od osoba koja se odrasle u normalnijem okruženju.
Ako ste naumili smanjiti stres kod sebe, tada je vaš glavni cilj najprije točno utvrditi što vam se događa u glavi kada pretjerano razmišljate. Prvi korak je, dakle, otkriti okidače i posljedice koje pretjerano razmišljanje izaziva. Taj korak uspješno ćete nadvladati kada naučite biti svjesni – i jednostavno usmjeriti pozornost na unutarnje i vanjsko iskustvo (tjelesne reakcije, misli, osjećaji), bez osude, i bez prihvaćanja ili odbijanja. Uspijete li u tome, tada možete birati kako ćete upravljati neizbježnim svakodnevnim stresom. U nastavku predlažem jednu tehniku upravljanja stresom koja se naziva Četiri P: pomakni se (izbjegni), promijeni, prihvati i prilagodi. S ovom tehnikom po prvi put susrela sam se u knjizi Nicka Trentona: “Prestani previše razmišljati” i zbog njezine lakoće često je provodim s klijentima.
Hajdemo vidjeti o čemu se tu radi.
Pomakni se (izbjegni) – Postoji mnogo uzrujavanja koja možete izbjeći u životu. Razmislite što vam sve u životu stvara stres te na koji način možete preuzeti kontrolu tako da ga izbjegnete. Da ne bi bilo zabune, ne nagovaram vas da bježite od obaveza i poričete stvarne problme. Jednostavno na ovaj način učite reći “ne” stresu koji je nepotreban i štetan. Ako vam je poznata Eisenhowerova matrica, u ovu kategoriju biste mogli svrstati dvije kategorije iz te martice – zadatke koji “nisu važni i nisu hitni” i zadatke koji su “hitni, ali ne i važni”.
Promijeni – Ne uspijete li na taj način izbjeći stres, možda ćete morati pronaći način da izmijenite situaciju. Uvijek imate mogućnost zatražiti od drugih da izmijene svoje ponašanje i to možete učiniti tako što ćete izravno i otvoreno iznositi svoje potrebe i osjećaje, umjesto da trpite u tišini. No koristite li se ovom tehnikom, pazite da uvijek upotrebljavate ja-izjave kako biste iznijeli svoje potrebe i zatražili što želite, jer u suprotnom biste mogli izazvati još veći kaos.
Tu mi na pamet pada jedan stvarni životni primjer. Na jednom od prvih poslova koje sam radila nakon fakulteta imali smo kolegicu koja je baš često zviždila usred radnog vremena. I to je svima nama u uredu išlo već poprilično na živce. Kada smo joj konačno kroz ja-izjavu obrazložili kako to zviždenje utječe na nas i našu produktivnost, ona je ostala zapanjena. Ali vidite, nije ju zapanjilo to što smo joj to rekle, već to što uopće nije bila svjesna te svoje radnje! Nakon tog zapravo banalnog razgovora, više to nikada nije činila.
Prihvati – Ne možete li izbjeći osobu koja vam izaziva stres, jedna od opcija kojima raspolažete je prihvatiti situaciju. Kada odlučite prihvatiti situaciju koju ne volite, to ne znači da se trebate pretvarati da se ne osjećate kako se osjećate. Prihvaćanje je samo vaša spoznaja da je u redu tako se osjećati u nekoj situaciji ili pored neke osobe. Želim reći slijedeće. Prihvaćanje ne znači da se slažemo s onim što se dogodilo ili da nam se svidjelo i da to ne trebamo pokušati promijeniti. To samo znači da smo dostojanstveno prihvatili ono što realno ne možemo promijeniti i da se usmjeravamo na ono što možemo promijeniti.
Prilagodi – Na dullji rok najbolje se borimo protiv stresa razvijemo li sposobnost prilagodbe. Prilagođavanje podrazumijeva donošenje donošenje trajnih promjena u pogledu na svijet, naših ciljeva, doživljaja i očekivanja. Prilagodba stresu znači da mijenjamo sebe kako bismo se lakše nosili sa životom. Ukratko, kad promijenimo svoju perspektivu, stvari vidimo drukčije.
Prepoznajete li se u tekstu i želite nešto poduzeti po pitanju pretjeranog razmišljanja i tjeskobe, možda vaš prvi korak može biti da me kontaktirate i dogovorite 30-min besplatan sastanak. Na taj način brzo ćemo i lako utvrditi što je vama sada potrebno i kako da krenete u proces promjene. Veselim vam se!
© Created with passion by La boss 2024. | Pravila privatnosti