Kako ostvariti svoje ciljeve, čak i onda kada nam zvuče neostvarivo

Kako ostvariti svoje ciljeve, čak i onda kada nam zvuče neostvarivo

Jeste li ikad osjećali da želite previše od života? Želite promijeniti posao, naučiti novi jezik, posvetiti se zdravlju, poboljšati financije – i to sve što je brže moguće. Niste jedini. Mnogi među nama teže velikim ambicijama. Iako ta težnja ponekad proizlazi iz istinske želje za boljim životom, ponekad je riječ o nečem dubljem.

Zašto si postavljamo previsoke standarde i često se iscrpljujemo pretjeranim radom? Austrijski psihijatar Alfred Adler bio je pionir u objašnjavanju da naša snažna potreba za postignućem i perfekcionizam često služe kao kompenzacija. To je odgovor na duboko ukorijenjeni osjećaj manje vrijednosti koji nas gura da se prekomjerno dokazujemo, s uvjerenjem da ćemo tek savršenim rezultatom postati „dovoljno dobri“ ili „vrijedni uspjeha“.

No, složit ćete se, ovakvo postavljanje ciljeva je zamorno. Konstantna težnja za savršenstvom i trenutnim velikim rezultatima, naše ciljeve pretvara u izvor stresa i tjeskobe. Pa ciljevi, umjesto da budu pokretač motivacije, oni nam postaju prepreka prema uspjehu.

Kamen do kamena, palača

Paradoks uspjeha leži u spoznaji da se veliki ciljevi nikada ne postižu jednim velikim skokom, već tisućama malih, dosljednih koraka. Umjesto da se opteretite s 20 ambicioznih ciljeva, predlažem vam da svoju energiju preusmjerite na jedan do dva ključna cilja godišnje, koja su u skladu s vašom budućom vizijom sebe. Nije bitno postići sve što drugi očekuju, već ono što nas približava osobi kakvi želimo postati – osobi koja živi život u skladu sa svojim vrijednostima i pronađenim smislom. Cilj nas treba voditi prema ispunjenom, a ne samo zauzetom životu.

Tu na scenu stupa moć malih koraka. Razbijanjem velikog cilja na male, mjerljive i lako ostvarive zadatke događaju se tri ključne promjene.

  • Smanjuje se naša tjeskoba: Veliki cilj (npr. pokrenuti vlastiti biznis) izaziva strah i neodlučnost. Mali zadatak (npr. istražiti tri imena domene, registrirati se na edukaciju…) je neopasan, konkretan i realno izvediv cilj.
  • Povećava se naša motivacija: Svakim ispunjenim malim korakom dobivate brzi udarac dopamina, hormona nagrade. Taj osjećaj trenutnog uspjeha stvara zamah koji je nezaustavljiv i potiče vas da nastavite.
  • Gradi se dosljednost: Mali korak je nešto što možete raditi dosljedno, svaki dan. A upravo je dosljednost, a ne intenzitet, ključna za dugoročnu transformaciju. Evo konkretnog primjera. Umjesto da kažete „želim postati stručnjak za digitalni marketing“, vaš prvi cilj neka bude „svaki dan odvojiti 15 minuta za čitanje jednog stručnog članka“.

Stavite fokus na sustav, ne na konačni cilj

Stručnjak za navike, James Clear, inače autor bestselera Atomske navike, naglašava da je ključ u fokusu na sustav, a ne na sam cilj. Koja je razlika?

  • Cilj je rezultat. (npr. želim dobiti promaknuće).
  • Sustav je proces koji do tog rezultata vodi. (npr. svaki dan ću raditi na jednom dodatnom projektu 60 minuta).


Ako se fokusiramo samo na konačni cilj, osjećaj neuspjeha dolazi ako cilj odmah nije postignut. Ako se fokusiramo na sustav, odnosno dnevnu naviku, svaki dan smo pobjednici jer smo zadržali strategiju. Clear tvrdi da ne rastemo skokovito, već kumulativno. Poboljšanje za samo 1% svaki dan dovodi do izvanrednih rezultata kroz godinu dana. To je snaga atomskih navika, odnosno malih promjena koje su toliko male da su neprimjetne, ali s vremenom postaju moćne i vode do transformacije identiteta.

Konkretni savjeti za ostvarenje cilja kroz male korake

Kako onda pravilno postaviti svoj cilj i kako ostvariti svoje ciljeve unatoč svim preprekama? Clear nas uči, a isto sam učila i kroz neuro-lingvističko programiranje, odredite svoj identitet, ne samo rezultat. Umjesto da kažete „želim biti organizirana osoba“, radije svoj cilj postavite ovako: „ja sam osoba koja sve bilježi u planer“. Vaše male radnje (npr. otvaranje planera prije spavanja, pisanje tri zadatka) tada su automatski potvrda vaše nove slike o sebi.

Nadalje, koristite S.M.A.R.T. metodu kod kreiranja cilja. To znači da cilj koji postavljate treba zadovoljiti ove kriterije: biti specifičan, mjerljiv, akcijski (ostvariv), relevantan i tempiran (imati rok). Da bih vam to konkretizirala, dijelim s vama još jedan primjer.

  • Loše postavljen cilj: Više vježbati.
  • Dobro postavljen cilj: Danas ću u 17:00 sati napraviti 10 čučnjeva u dnevnom boravku. (Preciziranje vremena i mjesta je ključno za akciju!)


Idući savjet odnosi se na „slaganje navika“. To znači da je poželjno povezati novu naviku s postojećom, nezaobilaznom navikom. I za ovo imam primjer. Nakon što operem zube (postojeća navika), napravit ću tri vježbe disanja (nova, mala navika).

Dodatni trik kako ostvariti svoje ciljeve je vizualno pratiti napredak. Nakon što obavite dnevni zadatak, prekrižite ga na kalendaru ili stavite kvačicu. Ta vidljiva traka dosljednosti postaje izvor najveće motivacije. Cilj je ne prekinuti lanac malih uspjeha! Ovdje možeš pronaći i besplatno preuzeti svoj pratitelj navika.

Od pritiska do smisla

Pritisak će vam pasti s leđa kada prestanete težiti trenutnom savršenstvu i umjesto toga prihvatite snagu dosljednosti. OK je dopustiti sebi da ne uspijete u nekom danu. Jer promašaj nije suprotan uspjehu, već je dio procesa. Ovdje logoterapija donosi važnu poruku: život ne traži od nas apsolutno savršenstvo, već odgovornost. Odgovornost prema ostvarenju jedinstvenog smisla koji samo mi možemo ispuniti.

Evo što to znači. Napravite li danas taj 1% bolji, mali korak, niste savršeni, ali ste dosljedni. A upravo je dosljednost malih koraka, tih „atomskih navika“, put do toga da za godinu dana ne prepoznate sebe, ali na najbolji mogući način, s osjećajem smirenosti i ispunjenosti. Pitanje, dakle, nije kako ostvariti svoje ciljeve, već koji mali, mjerljivi korak možete poduzeti odmah kako biste već danas potvrdili osobu koja želite biti.

Trebate li podršku na tom putu, javite mi se s povjerenjem.

Facebook
Threads
LinkedIn