Uspjeh u karijeri i vođenju biznisa nikada ne izgleda ravno i jednostavno, već je pun zavoja, uspona i padova. Kao menadžerica ili poduzetnica, sigurna sam da dobro znate kako su pogreške na tom putu neizbježne. No iskreno – koliko se teško nosite s njima? Mnoge od nas, posebno u zrelim godinama, nose teret perfekcionizma. Odgojene smo da na pogreške gledamo kao na lošu stvar, kao na dokaz da nismo dovoljno dobre. A takvo razmišljanje stvara ozbiljan problem – paralizirajući strah od pogreške.
Glavna tema ovog članka je strah od pogreške (Atychiphobia, čitajte: atihofobija). Riječ je o ekstremnoj reakciji na potencijalni neuspjeh, koja osobu doslovno onemogućuje u djelovanju. Dakle, strah od pogreške je daleko više od treme ili prolazne nervoze. To je paralizirajući strah koji nas drži zarobljenima u zoni komfora.
Zašto nam strah šteti? Zato što blokira akciju, kreativnost i donošenje hrabrih odluka. Time nesvjesno sabotiramo svoj poslovni potencijal, rast tvrtke i karijere. Strah je i čest uzrok prokrastinacije i odgađanja ključnih promjena, a javlja se jer je ukorijenjen u uvjerenju da smo vrijedni samo ako postignemo rezultat bez ijedne greške.
Strah od pogreške se ne manifestira samo kao tjeskoba. Prepoznat ćete ga po izbjegavanju; o tome da izbjegavate nove, rizične projekte s velikim potencijalom. Ili da odgađate važne, teške razgovore s klijentima ili ključnim zaposlenicima.
Drugi znak je pretjerana analiza, popularno zvana paraliza analizom. Primjerice, umjesto da predate marketinšku strategiju, stalno provjeravate nacrte projekta. Analizirate sitnice dok ne prođe rok. A onda, umjesto da krenete u akciju, ostajete zaglavljeni u vječnom planiranju.
Strah od pogreške prepoznat ćete i ako odustanete nakon prvog manjeg neuspjeha. Drugim riječima, za sebe uvijek birate “siguran put”. Umjesto da razvijete novi, inovativni proizvod i riskirate, radije ćete se držati starog rješenja. Jer to vam je poznato. No znajte da takvo “igranje na sigurno” često sprječava velike prilike i sprječava nas da ostvarimo puni potencijal.
No, što kad bih vam rekla da je pogreška samo – podatak? Kako biste strahu od pogreške došli na kraj, prvi korak je promijeniti način na koji gledate na neuspjeh. Shane Parrish, autor bestsellera Mikronavike (The Great Mental Models), naglašava kako “pogreška nije presuda, već samo podatak”.
Što to znači u praksi? Umjesto da pogrešku izbjegnete, Parrish savjetuje da je koristite za poboljšanje procesa. Pogreška će vam jasno ukazati gdje je bio problem, što trebate popraviti i kamo trebate usmjeriti resurse. I zato je upravo pogreška često neprocjenjiva poslovna informacija. Umjesto da reagirate na svaku pogrešku, radije pratite svoj napredak.
Veliki problem u biznisu koji nažalost prečesto vidim kod svojih klijentica je emocionalno vezanje za ishod. Previše se vežemo za rezultat. Kada projekt propadne, klijentice to često doživljavaju vrlo osobno.
Zato vam kao poslovni i karijerni coach toplo preporučam da odvojite sebe, kao osobu i lidera, od rezultata. Vi niste svoj posao. Neuspješan marketinški eksperiment ne čini vas lošom menadžericom, OK? Samo vam daje novi, korisni podatak o vašem tržištu. Kada moje klijentice to shvate, obično to rasterećenje opisuju kao da im je netko “skinuo kamen s leđa”.
Iako ga je prirodno poželjeti minimalizirati, neuspjeh ne možemo izbjeći. Dogodit će nam se svima, prije ili kasnije. A kada do toga dođe, znajte da su brzo priznanje i analiza ključ brzog oporavka i uštedit će vam i novac i vrijeme.
Kada sama naparvim neku pogrešku, obično koristim tehniku “Pet zašto” (5 Whys). Ta tehnika, preuzeta iz Lean menadžmenta, pomaže mi pronaći korijen problema. U nastavku slijedi primjer kako doći do pravog korijena problema:
[1] Zašto? Zašto nam je važan klijent otkazao suradnju? (Jer smo prekršili rokove.)
[2] Zašto? Zašto smo prekršili rokove? (Jer je komunikacija unutar tima bila loša.)
[3] Zašto? Zašto je komunikacija bila loša? (Jer su se zaposlenici bojali priznati da ne stignu.)
[4] Zašto? Zašto su se bojali priznati? (Jer su vjerovali da će biti kažnjeni ili kritizirani.)
[5] Zašto? Zašto vjeruju da će biti kažnjeni? (Zbog straha od pogreške i kulture nepovjerenja.)
Kao liderica, morate biti svjesni da se vaš strah od pogreške reflektira na cijeli tim. Ako tim ima dojam da se greške kažnjavaju ili skrivaju, nikada neće biti otvoren za nove ideje i inovacije. Zato je izgradnja psihološke sigurnosti ključna za održivi rast.
Istraživanje Amy Edmondson s Harvarda (Projekt Aristotel) dokazalo je da je psihološka sigurnost najvažniji faktor uspješnosti visoko efikasnih timova. To znači da je pokušaj važniji od trenutnog ishoda.
Odnosno, želim vam reći ovo: ako vi prikrivate pogreške, tim će činiti isto. Zato morate uspostaviti pravilo kroz koje jasno naglašavate da se u vašem poduzeću ne kažnjava neuspjeh, kažnjava se propust da se uči iz neuspjeha. To je temelj psihološke sigurnosti i put do inovacije. To je znak zrelog i snažnog vodstva.
Uostalom, pogreška nas podsjeća da smo ljudi. Ona nas tjera da budemo fleksibilniji i hrabriji. Zato trenirajte svoje zaposlenike da pitanje Zašto sam pogriješila?, zamijene pitanjem Što mi ova pogreška, unatoč boli, otvara?
Za kraj, prenosim vam coaching pitanja za prevladavanje straha koja često postavljam svojim klijentima.
Konačno, voljela bih da upamtite kako vrijednost lidera nije u izbjegavanju padova. Ona je u brzini i snazi kojom se nakon pada podignete. Strah od pogreške nestaje kada ga pretvorite u znatiželju. Shvatite da su pogreške najvrjednije lekcije koje ćete dobiti. Prestanite ih izbjegavati – učinite to učenje najisplativijom investicijom u sebe i svoj biznis. Želite li ovu temu proći kroz individualni rad, slobodno se javite.
