Biti na „vrhu“ u ulozi direktora, političara ili superzvijezde često se percipira kao sinonim za moć, uspjeh i nedodirljivost. Ipak, iza te fasade krije se hladna stvarnost. Istraživanja pokazuju da se svaki drugi menadžer osjeća socijalno izolirano, a njih čak 30% treba terapiju. Ovaj pritisak i usamljenost otvaraju ključno pitanje: Kako biti dobar lider, zadržati stabilnost i osjećati se istinski ispunjeno? Odgovor nalazim u potrebi za razvojem ključne dimenzije – kompetencije za smisao.
U ovom članku zaronit ćemo u osnove liderstva, dotaknuti se četiri ključna stupa kompetencija i zapitati se Što život očekuje od nas?. Bavit ćemo se i ključnom temom mentalnog zdravlja lidera i zašto je ravnoteža između posla i obitelji (work-life-balance) mnogo više od trenda.
Istraživanje koje je sažeo psihijatar i psihoterapeut Christian Dogs u intervjuu za Zeit Online, ponavljam, pokazuje da se svaki drugi menadžer osjeća socijalno izolirano, a njih čak 30% treba terapiju. Ovaj pritisak proizlazi iz stalne borbe za održavanje ugleda i duševne stabilnosti, kaže Dogs. stovremeno, pokušava se prikriti nesklad između stvarne učinkovitosti i očekivanog radnog profila. Mnogi menadžeri, umjesto da priznaju ranjivost, povlače se. Postaju sumnjičavi i pokušavaju nadoknaditi nedostatke prekovremenim radom i fokusiranjem isključivo na uspjeh.
Pogađate, takvo ponašanje često dovodi do burnout sindroma i, ironično, do duševnih problema. Istraživanja su također pokazala da burnout pacijenti ne doživljavaju stres samo na radnom mjestu. Dodatno ih iscrpljuju stresovi u obitelji. Svjesni velikog pritiska na poslu, mnogi menadžeri nesvjesno traže kompenzaciju ili opuštanje kod kuće. Postavljaju nerealna očekivanja pred svoje partnere i djecu. No razumljive reakcije partnera na stalnu odsutnost, nerazumijevanje djece, financijski ili logistički problemi, samo još više iscrpljuju. Sposobnost održavanja ravnoteže između poslovnog i privatnog života (work-life-balance) stoga nije samo fraza, već neizostavni dio osobne kompetencije svakog uspješnog lidera.
Jedan od najvećih izvora stresa i izolacije na vrhu je takozvani vrtuljak očekivanja. Sagledamo li ovu problematiku iz pozicije logoterapije (psihoterapijskog pravca usmjerenog na traženje smisla), umjesto da se pitamo Što ja mogu očekivati od života? ili Što se od mene očekuje?, ključno je pitati se Što život očekuje od mene? Upravo ovo pitanje stavlja u fokus smislenu zadaću koju je pojedinac dobio na temelju situacije u kojoj se nalazi i svojih sposobnosti. Drugim riječima, uloga lidera ne proizlazi samo iz položaja ili moći, već iz konkretne zadaće koja mu je povjerena i koja se mora prilagoditi okolnostima.
Evo i konkretnog primjera. Kada ključni zaposlenik prolazi kroz težak osobni period zbog čega mu padaju performanse, lider pod pritiskom očekivanja fokusirat će se isključivo na profit, smatrajući da je njegov posao upozoriti ga ili otpustiti jer ne ispunjava očekivanja o učinku. Nasuprot tome, lider s razvijenom osjetljivošću savjesti pitat će se što ova ranjiva osoba očekuje od njega? Shvaća da se od njega, kao lidera, očekuje da pokaže ljudskost i empatiju, da ponudi fleksibilnost i podršku u granicama mogućeg. Njegova šira zadaća nije samo učinak. U ovom kontekstu, njegova je zadaća očuvanje ljudskog dostojanstva i talenta unutar dugoročne odgovornosti prema organizaciji.
Da bismo razumjeli kako funkcionira suradnja u tvrtki, usporedimo je s radom orkestra. Svaki član tima, kao i svaki instrument, ima svoju specifičnu ulogu. Ponekad se treba istaknuti (solo), ponekad tiho pratiti ili čak pauzirati. Nitko ne smije bježati od svoje uloge ni narušiti sklad. Iako „dirigent“ (lider) postavlja pravila, on se mora pridržavati kompozicijske smjernice i ne smije „dirigirati“ previše. Savršena harmonija zahtijeva da se umjetničko djelo postavi pred članove orkestra na visokoj razini.
Ovaj princip je ostvariv kroz jasno definiranu korporativnu filozofiju koja mora odgovoriti na sljedeća pitanja:
Analogija orkestra najbolje opisuje kako liderstvo funkcionira u praksi. Svaki član tima, kao i svaki instrument, ima svoju specifičnu ulogu, no svi sviraju po istoj kompozicijskoj smjernici.
Korporativna filozofija i vizija nisu mrtvo slovo na papiru – one su ta kompozicijska smjernica, temelj za postizanje savršene harmonije. Da bi se ta harmonija ostvarila, ključno je da lider preuzme ulogu moralnog autoriteta i glavnog izvođača.
Ako se „dirigent“ ne pridržava vlastitih pravila (odnosno, ako lider krši postavljene vrijednosti), cijeli orkestar gubi povjerenje i sklad se raspada. Lider mora biti prvi i najglasniji primjer provedbe vizije i etičkih principa. Jedino ako lider živi te vrijednosti na dnevnoj bazi, može očekivati da će i zaposlenici dobrovoljno usvojiti i svakodnevno ih primjenjivati, čime se stvara istinsko zajedništvo i povjerenje.
Konačni uvjet za uspješnog lidera je dovoljna autonomija u području kompetencija i vlastita psihofizička higijena. Kada su u pitanju tvrtke srednje veličine, obično se izdvajaju četiri ključne menadžerske kvalifikacije.
Iako su tradicionalne četiri kompetencije ključne za funkcioniranje poduzeća, logoterapija na njih dodaje peti, najvažniji stup, koji odlučuje o dugoročnom uspjehu i ispunjenju lidera. Riječ je o kompetenciji za smisao i vrijednosti. Lideri trebaju biti posebno senzibilni na „kompetenciju za smisao i vrijednosti“ – to je dobrovoljnost u donošenju odgovornih odluka i djelovanje na temelju smislenih vizija i vrijednosno provjerenih ciljeva.
Ovaj stup predstavlja srž liderstva. Bez njega, lideri gube kompas, a fokus se s plemenitih ciljeva lako prebacuje na puku žudnju za moći, profitom i uspjehom. Kompetencija za smisao je sposobnost da lider pravovremeno prepozna etičke zahtjeve situacije i da djeluje u skladu s najdubljim vrijednostima, a ne samo s ekonomskim imperativima.
Konačno, biti dobar lider znači shvatiti da je uloga „dirigenta“ istovremeno težak teret i nevjerojatna privilegija kreiranja smislene vizije koja prelazi okvire uobičajenih kompetencija.
Ako ste se kao lider do sada pitali Što ja mogu očekivati od života? i pritom se osjećali iscrpljeno i usamljeno, vrijeme je da obrnete priču i upitate se Što život očekuje od mene?. Lider mora napustiti egoistični vrtuljak očekivanja i prihvatiti ulogu onoga od koga život, partneri, zaposlenici i društvo očekuju smislenu zadaću. Da, istina je, vaša je odgovornost ogromna, ali to je odgovornost koja daje svrhu, zar ne?
Put od pukog uspjeha prema dubokom ispunjenju zahtijeva iznimnu brigu o vlastitoj duševnoj stabilnosti i hrabrost da budete otvoreni za traženje pomoći, jer nema sramotnog u tome da se zatraži pomoć kada se dođe do vlastitih granica. Kada te uvjete zadovoljite, vaš najveći uspjeh neće biti profit, već sklad – sklad u orkestru vašeg poduzeća, sklad između vašeg privatnog i poslovnog života, i, najvažnije, sklad unutar vas samih.
Ako osjećate potrebu da istražite što život očekuje od vas i koji je viši smisao vašeg liderstva, kontaktirajte me s povjerenjem.
