Jeste li ikada u razgovoru s partnerom slučajno izgovorili ime bivše ljubavi? Ili ste na važnom sastanku umjesto „otvaram sjednicu“ rekli „zatvaram sjednicu“? Iako se u svakodnevnom govoru ove situacije često odbacuju kao bezazlene pogreške ili umor, psihologija i NLP (Neuro-lingvističko programiranje) sugeriraju da one nose dublje značenje. Ove „pogreške“, poznate kao lapsusi ili govorne omaške, zapravo su prozor u naš nesvjesni um.
Temelje razumijevanju govornih omaški postavio je Sigmund Freud, otac psihoanalize, koji ih je opisao u svom radu Psihopatologija svakodnevnog života. Freud je ljudsku psihu usporedio sa santom leda. Ono što je iznad površine vode predstavlja naš svjesni um – misli kojih smo trenutačno svjesni i koje kontroliramo. Tik ispod površine je predsvjesno, dok se najveći dio sante, onaj nevidljivi i potopljeni, naziva nesvjesno.
Prema Freudu, nesvjesno je rezervoar potisnutih nagona, trauma, želja i strahova. Smatrao je da ti potisnuti sadržaji neprestano traže put prema van, a govorne omaške (često nazivane „frojdovskim lapsusima“) trenutak su kada cenzura svjesnog uma popusti. U tom djeliću sekunde, naša prava želja ili istinska misao „izleti“ prije nego što je uspijemo zaustaviti.
Osim Freuda, o jezičnim omaškama pisao je i filolog Rudolf Meringer, koji je prikupljao tisuće primjera omaški, iako ih je on više pripisivao mehanizmima obrade jezika nego dubokoj psihologiji. Ipak, suvremena kognitivna psihologija i autori poput Garyja Della sugeriraju da omaške nastaju zbog „širenja aktivacije“ u našoj neuronskoj mreži, gdje nesvjesne asocijacije nadvladaju one planirane.
Dok psihoanaliza gleda u prošlost i potisnuto, NLP se fokusira na to kako jezik koji koristimo SADA oblikuje našu budućnost i odražava naše unutarnje stanje. Jezik je igra riječi sa značenjem i značajem, a u NLP-u kažemo da je on „srednje ime“ programiranja.
Naš nesvjesni um neprestano prima instrukcije iz onoga što govorimo, često ih tumačeći doslovno. Pa tako, na primjer, naše nesvjesno ne poznaje negaciju. Ako sebi kažete „Nemoj zaboraviti ključeve“, vaš um prvo mora stvoriti sliku zaboravljanja ključeva kako bi razumio instrukciju, čime se paradoksalno programirate upravo za ono što ne želite. Drugi primjer je Krašova kultna reklama za keks Torticu. Sjećate li se te reklame? Glavna rečenica u reklami bila je „Nemoj misliti na Torticu.“ A što smo mi učinili nakon što smo to čuli? Učinili smo upravo suprotno – pomislili smo na Torticu. Govorne omaške ovdje služe kao indikator – one pokazuju na što smo zapravo fokusirani, bez obzira na to što deklarativno tvrdimo.
Postoje određene riječi i fraze koje često koristimo, a koje u NLP-u smatramo svojevrsnim „omaškama u fokusu“ jer otkrivaju nesvjesni otpor ili nesigurnost. U nastavku popisujem takve riječi uz kratko objašnjenje.
Govorne omaške se ne očituju samo u pogrešno izgovorenim riječima, već i u obliku pitanja koja postavljamo. Pitanje „Zašto?“ često vodi nikuda, jer nesvjesno potiče traženje izgovora i opravdanja umjesto konstruktivnih rješenja. Najbolji primjer za to vidimo u komunikaciji s najmlađima. Kada djeci postavimo pitanje „zašto“ nešto nisu uradila, ona će nam gotovo automatski odgovoriti sa „zato“, jer to pitanje u njima ne pokreće proces razmišljanja o rješenju, već obrambeni mehanizam.
NLP nas uči da je mnogo korisnije pitati „Kako?“, jer to pitanje usmjerava um na proces, akciju i korake potrebne za postizanje cilja, uspješno zaobilazeći potisnute barijere koje nas drže u mjestu.
Umjesto da vam bude neugodno zbog govorne omaške, promatrajte je kao dar. Ona je izravna poruka vašeg nesvjesnog dijela koji vam govori: „Hej, ovdje postoji nešto na što trebaš obratiti pažnju.“ Ako često griješite u određenom kontekstu ili s određenom osobom, zapitajte se što zapravo mislite, a ne dopuštate si izgovoriti.
Kao coach, u svom radu koristim upravo ove male signale u govoru klijenata kako bismo brže došli do srži problema. Moja praksa se temelji na NLP alatima koji nam pomažu dekodirati ove „nesvjesne poruke“ i preformulirati ih u podržavajuće obrasce.
Zanima li vas ovakav način rada, slobodno me kontaktirate. Ovdje sam za vas.
